Rječnik arhivskih pojmova
- Arhiva - Prikupljanje javnih i privatnih dokumenata relevantnih pojedinca, obitelji, javnih ili privatnih organizacija; svih fondova koji se nalaze u institutu,odnosno pojedinačni fond svih dokumenata proizvedenih od strane organizacije ili ureda. Arhiva je mjesto na kojem je zbirka stabilno smještena: zbirka dokumenata, tiskanih tekstova, novinskih dokumenata, fotografija, televizijskih dokumenata, koji mogu imati dokumentarnu vrijednost. Vrsta arhiva je višestruka: javna, privatna, tajna, općinska, nacionalna, državna, notarska, crkvena, pravna, papinska, župna, kapitolarna(opatije, samostani, redovnička, itd), novinarska, akademijska, televizijska, itd.
- Kutija - mjesto u kojima se dokumenti čuvaju, samostalno ili zajedno u spisu. Umjesto kutije, za pohranjivanje više spisa mogu se koristiti druge slične vrste kutija, kao što su kartonske kutije (rjeđe od drveta), koji bolje štite dokumente.
- Skladištenje - Povjeravanje papira arhivskoj ustanovi koja preuzima zadatak očuvanja, ali ne i vlasništvo nad dokumentima. Sa ovim izrazom se označava mjesto gdje se drže dokumenti, kojima je pristup općenito zabranjen korisnicima arhiva.
- Dinamički Rječnik - Thesaurus (tj u kontinuiranoj provedbi), ali kontroliran pojmovima (koji se nazivaju 'deskriptori 'ili' indeks unosi ') međusobno povezanih logički i semantički a odabranih iz prirodnih jezika dokumenata.
- Dokument (ili dokumentarna jedinica) - Svjedočanstvo napisano o pravnoj činjenici sastavljen na temelju određenih pravila, koje dodjeljuju aktu javno povjerenje i snagu dokaza. U širem smislu, to pokazuje dokument kao cijelu dokumentaciju pohranjenu u arhivu, bilo pisanu rukom ili tiskanu, fotografsku ili računalnih medija ili na drugi način. Dokument čuvan u arhivi može biti 'originalan' ili u 'smanjem' obliku (original u nacrtu) ili kopija (reproduciran original).
- Spis (ili 'podspis') - arhivska organska jedinica koja se sastoji od dokumenata koji se odnose na isti posao i stavljenih unutar istog kontejnera , odnosno kutije, koji je obično jednostavna jedinica konservacije, i sadrži broj spisa koji popunjavaju kapacitet jedinice.Poleđina kuverte obično ima širinu od deset do petnaest centimetara, i u linearnom metru police stati će u prosjeku od šest do osam kuverti. Kada je moguće pokušava se dati kutiji jedinicu sadržaja.
- Fond - Dokumentacija koja se čuva u arhivu je grupirana u nizu.Veliki povijesni arhiv okuplja dokumentacije proizvedene u mnogim agencijama i uredima (Nacionalni arhiv, Državni arhiv, itd) - može ukazivati na sve dokumente proizvedene od strane određene agencije ili ureda. U tom smislu umjesto “fonda” se može koristiti termin arhiv. Ponekad u opisu arhivističkog materijala koristi se generički pojam «dio» da bi se ukazalo bez razlike na omotnice, registre, tomove i sl. pogotovo kada to mora dati kvantitativnu dosljednost arhivu, fondu ili seriji.
- Signatura - Pojam označava logični redoslijed koji komad zauzima u arhivskom fondu.
- Serija (ili 'podserija') - Grupiranje arhivskih dokumenata sa sličnim svojstvima unutar arhivskog fonda.
- Osoba koja čuva (ili Konservator) - osoba, javna ili privatna, koja čuva arhivu i čini je dostupnom za konzultacije.
- Stvoritelj (ili Podrijetlo) - Tijelo ili osoba koja je stvorila, primila i / ili čuvala te koristila dokumente u vođenju osobne ili korporativne aktivnosti. Načelo porijekla je u suprotnosti s načelom teritorijalnosti (ili relevantnosti) i ima značajne implikacije na dokumentaciju u graničnim područjima ... (...). Ovisno o načelu podrijetla arhiva treba ostati na način na koji je formirana od strane organizacije, stoga ne može dijeliti. Ovaj princip je povezan s principom povijesnog razvoja u sortiranju fondova. (Paola Carucci, Le fonti archivistiche: ordinamento e conservazione, Roma, NIS, 1990, p. 223)
- Podspis - [vidi Spis]
- Podserija - [vidi Serija]
- Opisni standardi - kako bi se normalizirala i standardizirala katalogizacija dokumenata, za lakši pristup informacijama, razrađeni su međunarodni propisi koji reguliraju imenovanje,na primjer, intelektualna odgovornost, ili način na koji bi dokument trebao biti napravljen, način na koji se obilježava broj stranica, itd. Ovi standardi su međunarodni i zovu se ISBD (International Standard Bibliographic Description) ) za bibliografski opis, ISAD (G) (General International Standard of Archival Description) za opis arhivskoga gradiva,ISAAR (CPF) (International Standard Archival Authority Record for Corporate Bodies, Persons and Families).
- Predaja - Prenos papira od proizvođača do arhivske institucije zadužene za očuvanje, koji ovako postaje vlasnik tih papira.
Zadnje ažuriranje: ponedeljak 25/9/2017